Sve o referendumu koji nas očekuje u nedelju: Promene Ustava tiču se isključivo pravosuđa

Poslanici su pretposlednjeg dana 2021. godine usvojili Akt o promeni Ustava Srbije, Ustavni zakon za sprovođenje Akta o promeni Ustava i Odluku o raspisivanju republičkog referenduma radi potvrđivanja Akta o promeni Ustava, čime su se stekli uslovi da predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić nešto kasnije istog dana raspiše referendum o Ustavu koji će biti održan u nedelju, 16. januara, u vremenu od 7 do 20 časova.

Kako piše u Odluci o raspisivanju republičkog refrerenduma, građani će se izjasniti o referendumskom pitanju: „Da li ste za potvrđivanje Akta o promeni Ustava Republike Srbije?“, zaokuržujući odgovor „DA” ili „NE”.

Kada je reč o predloženim promenama Ustava, one se odnose na deo o pravosuđu, a kako je u toku skupštinske rasprave istakla ministarka pravde Maja Popović „cilj promene Ustava je povećanje pravne sigurnosti građana” jer im samo nezavisno sudstvo i samostalno javno tužilaštvo garantuju zaštitu prava u sudskim postupcima.

„Promene Ustava predviđene su kao aktivnost akcionim planom za pregovaračko poglavlje 23. Reforme u oblasti pravosuđa i uslov su za dalju reformu pravnog sistema i najznačajnija reforma u oblasti vladavine prava koja predstavlja osnovnu vrednost svakog demokratskog društva i jedan je od prioriteta Evropske unije”, rekla je tom prilikom Popović.

Ministarka je objasnila da se politika isključuje iz izbora sudija i tužilaca, te da sudije više neće birati Skupština, već Visoki savet sudstva (VŠ).

VŠ će činiti šestoro sudija koje biraju njihove kolege, četiri člana iz reda istaknutih pravnika koje bira skupština dvotrećinskom većinom i predsednik vrhovnog suda po položaju.

Tužioce će birati Visoki savet tužilaca (VST) koji ima 11 članova, petoro biraju tužioci, četvoro bira Skupština na predlog odbora dvotrećinskom većinom, a vrhovni javni tužilac i ministar pravde su članovi po pložaju.

Ministarka je objasnila i kako će se birati kadrovi kad nema dvotrećinske većine ili tropetinske većine i rekla da komisiju za izbor čine predsednik Skupštine, predsednik Ustavnog suda, predsednik Vrhovnog suda, vrhovni tužilac i Zaštitnik građana.

Ustavne promene odnose se i na stalnost sudijske funkcije, na vraćanje naziva Vrhovni sud i jačanje funkcije tužilaca.

One se, kako je u više navrata istaknuto, ne odnose na preambulu u kojoj je navedeno da je Kosovo i Metohija sastavni deo Srbije.

Ministarka pravde Maja Popović rekla je da je Usvajanje akta o promeni Ustava i Ustavnog zakona za njegovo sprovođenje, važno za građane Srbije ne samo zato što to traži EU, ili neka međunarodna organizacija, već da je cilj promene najvišeg pravnog akta, između ostalog, povećanje pravne sigurnosti gradana, pravnu zaštitu i suđenje u razumnom roku.

Ministarka Popović je u toku skupštinske rasprave dodala i da je promena Ustava u oblasti pravosuđa uslov za dalju reformu pravnog sistema, vladavinu prava, a što će između ostalog omogućiti bolje ocene i napredak Srbije u procesu evrointegracija.